
Šefovi klubova pet političkih stranaka u Predstavničkom domu PSBiH potpisali su "Memorandum o zaštiti i jačanju ustavnog poretka, državnosti i nastavku evroatlantskog puta BiH". Dok, između ostalog, upućuju nedvosmislenu podršku ulozi OHR-a u BiH, poslanici NSRS, istovremeno, razmatraju Deklaraciju o njegovom zatvaranju. Pometnju na političkoj sceni BiH izazvala je i izjava bivšeg američkog ambasadora u BiH o tome ko narušava njenu stabilnost, ne štedeći, pri tome, ni Milorada Dodika, ali ni Bakira Izetbegovića, koji je, tvrdi, bio spreman trgovati teritorijom BiH.
Na sedam tačaka Memoranduma, potpis su stavili predstavnici parlamentarnih stranaka: SDA, SDP-a, NiP-a i BHI KF-a, Naše stranke i Mješoviti klub poslanika. On je, ističu, iznad stavova političkih stranaka.
"On je, zapravo, odgovor na zabrinutost građana koji svakodnevno prema nama izražavaju zabrinutost zašto bosanski politički faktor nema odgovor i nema jasno izražen stav na sve ove dezintegrirajuće politike", stav je Šemsudina Mehmedovića, poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Pored očuvanja teritorijalnog integriteta i suvereniteta BIH, te Ustavnog suda BiH, u fokusu je i pitanje državne imovine, gdje potpisnici potvrđuju stav da je država BiH njen titular. Potvrđuju i nedvosmislenu opredijeljenost punopravnom članstvu BiH u EU i NATO savezu, te podržavaju ulogu Kancelarije visokog predstavnika u BiH i što hitnijoj potrebi imenovanja novog. Je li ovaj tajming povezan sa Deklaracijom o zatvaranju OHR, koja je u fokusu NSRS?
"Nije ovo nikakav odgovor na ono što se dešava u NSRS. Ovo je naš stav o ulozi Visokog predstavnika, o činjenici da je on sastavni dio Dejtonskog mirovnog sporazuma i da su svi Visoki predstavnici igrali značajnu ulogu u očuvanju osnovnih principa i provođenju civilnog dijela Dejtonskog mirovnog sporazuma", izjavio je Denis Zvizdić, zamjenik predsjedavajućeg PD PS BiH.
"Naravno da ovo nije urađeno radi NSRS i ovoga što se tamo dešava, ali da, jeste poruka i NSRS i javnosti u BiH i svim političkim akterima i jeste poruka međunarodnoj zajednici da ovaj Memorandum podržava tri puta više poslanika, od onih koji podržavaju neke politike blokade u ovom parlamentu", naglašava Saša Magazinović, šef Kluba poslanika SDP-a u PD PS BiH.
Ne čudi što su svoj potpis uskratili poslanici iz SNSD-a i HDZ-a, ali je zanimljivo da su to uradili i poslanici DF-a. Istovremeno, u Republici Srpskoj, i vlast i opozicija, bez obzira na političke nesuglasice, saglasni da OHR treba da bude zatvoren. Prihvaćeni su i prijedlozi SDS-a i PDP-a.
“SDS predlaže zaključak u kome se navodi da Republika Srpska poziva Savjet bezbjednosti UN da okonča funkciju visokog predstavnika u BiH i zatvori OHR-a. SDS poziva i SB UN-a da Rezolucijom uputi strane potpisnice Dejtonskog mirovnog sporazuma da na osnovu člana 71 Bečke konvencije o pravu međunarodnih ugovora, hitno otkloni sve posljedice pravne ništavnosti akata koji su suprotni međunarodnom pravu", poručuje Ognjen Bodiroga, šef Kluba poslanika SDS-a u NSRS.
"Na tome će se, u suštini, istestirati naša snaga, odlučnost i jedinstvo. Na ovom pitanju, naravno. Ostaju i dalje naše unutrašnje političke razlike", ističe Milanko Mihajlica, poslanik PDP-a u NSRS.
"Moje mišljenje je da smo mi bili konzistentni kada je u pitanju provođenje zaključaka ove NSRS. I u okviru onoga, što su bile naše mogućnosti, i pritisci kojima smo bili izloženi, mislim da smo maksimalno uradili i upravo se danas to osjeti, kroz ovu, međunarodno-pravnu klimu i podršku velikih sila u ovim nastojanjima", stav je Srđana Mazalice, šefa Kluba poslanika SNSD-a u NSRS.
Kao odgovor na ovu deklaraciju, potpredsjednik Republike Srpske, Ćamil Duraković, uputio je svoju, kojom se odbacuje jednostrani i politički motivisan zahtjev za bezuslovno zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika u BiH. O tome se, dodaje, može govoriti tek kada budu ispunjeni uslovi iz Agende 5+2, ali i kada institucije Republike Srpske pokažu da su sposobne jednako štititi prava svih građana. Da je između američke administracije i lidera SNSD-a postojao dogovor koji je uključivao izbacivanje iz igre visokog predstavnika, tvrdi, između ostalog, bivši američki ambasador u BiH, Majkl Marfi, kritikujući aktuelnu politiku američke administracije prema BiH. No, osim što krivicu za nestabilnost BiH pripisuje Dodiku, ne štedi ni lidera SDA. Bakir Izetbegović je, tvrdi, tokom pregovora o ustavnim reformama 2021. i 2022. godine američkim zvaničnicima rekao da bi mogao prihvatiti podjelu BiH “ako bi njegov dio bio veličine Slovenije”, zbog čega izražava sumnju da je, na štetu BiH, slične signale poslao i aktuelnoj američkoj administraciji.
Tvrdnje bivšeg američkog ambasadora o predsjedniku SDA, Bakiru Izetbegoviću i podjeli teritorije BiH, šefovi klubova nisu željeli da komentarišu. Uslijedile su druge reakcije.
Zvanične. Saopštenjima su se oglasile stranke Trojke. Dok Izetbegović optužbe odbacuje, iz NiP-a, ga oštro osuđuju.
A ako je bio spreman takve stvari nuditi Amerikancima, onda građani imaju puno pravo pitati šta je sve spreman nuditi Dodiku i Čoviću iza zatvorenih vrata.
Iz Naše stranke pristanak na podjelu karakterišu činom veleizdaje.
Bosna i Hercegovina nije plijen političkih pregovora, niti se njen teritorijalni integritet smije svoditi na matematičke kalkulacije i procjene političke koristi. To je veleizdaja.
Podatak koji je iznio bivši ambasador previše je ozbiljan da bi bio ignorisan, ističe predsjednik SDP-a BiH, Nermin Nikšić. Ipak, predstavnici ove stranke, kaže on, nisu iznenađeni, podsjećajući da su ih i ranije pojedini "visokopozicionirani kadrovi SDA upozoravali da Izetbegović, u svom kabinetu, ima kartu sa ucrtanim granicama podijeljene Bosne i Hercegovine".
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare